Povodom nedavnih pisanja vezanih za Jugoton i Croatia Records, oglasili su se iz ove izdavačke kuće. Obavještenje prenosimo u cjelosti.
Croatia Records kao najveći i vodeći diskograf u regiji sa 75-godišnjom tradicijom, koji u potpunosti zakonito i savjesno upravlja fonogramima iz vlastitog kataloga, osjeća potrebu obratiti se ovim priopćenjem za javnost kako bi se razjasnilo kontinuirano iznošenje pogrešnih i tendencioznih izjava od strane pojedinih medija i izvođačkih udruga.
NIJE SE ODLUČIVALO O PRAVIMA
Nasuprot natpisima koji su se pojavili u pojedinim medijima, u svim postupcima koji su se vodili, bilo pred Centrom za restrukturiranje i prodaju (CERP), i kasnije pred Upravnim sudom i Visokim upravnim sudom, nije se raspravljalo niti odlučivalo o pravima, već isključivo o magnetofonskim trakama (pokretninama) na kojima se nalaze audiozapisi. To je u rješenju CERP-a, kao i u svakoj presudi sudova, navedeno na izričit način:
“…prava koja deriviraju iz toga (fonograma) nisu predmetom ovog postupka niti je Centar nadležan glede istih.” – Rješenje CERP-a od 21. 10. 2016.
“Fonogrami su imovina koja ima veliku vrijednost za svoje vlasnike, a prava proizvođača fonograma ne utječu na postojanje fonograma odnosno fonoteke i prava koja proizlaze za proizvođača nisu predmet ovog postupka.” – presuda Upravnog suda od 9. 4. 2019.
“Valja naglasiti da je predmet ovog postupka samo utvrditi je li ta imovina bila predmet procjene u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Jugoton, odnosno je li ušla u temeljni kapital trgovačkog društva Hrvatska naklada zvuka i slike d.d. u postupku privatizacije, a ne koja i kakva prava proizvođača fonograma, odnosno vlasnika fonograma s tih osnova proizlaze za proizvođača, odnosno za vlasnika, jer to pitanje nije predmet ovog postupka.” – presuda Visokog upravnog suda od 21. 4. 2021.
Naposljetku, nedavna presuda Ustavnog suda ne ulazi u rješavanje postupaka koje je Croatia Records vodila pred upravnim sudovima već isključivo s ustavnopravnog aspekta govori o tome jesu li Croatia Recordsu povrijeđena temeljna prava tijekom suđenja.
“Ustavni sud naglašava da je primarna zadaća redovnih sudova, a ne Ustavnog suda tumačiti i primjenjivati pravo na konkretne sudske predmete. Zadaća Ustavnog suda nije ni da se bavi pogreškama o činjenicama ili pravu koje je navodno počinio redovni sud, osim ako i u kojoj mjeri one mogu povrijediti ljudska prava i temeljne slobode zaštićene Ustavom. Ustavni sud u tom smislu ponavlja da nije njegova zadaća preuzeti ulogu viših sudova, koji su prvi pozvani rješavati probleme tumačenja domaćeg prava. Zadaća Ustavnog suda ograničena je na ispitivanje jesu li učinci tumačenja prava sudova suglasni s Ustavom s aspekta zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda.” – presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske od 15. 12. 2021.
FONOGRAM KAO PRAVNI POJAM NIJE POSTOJAO DO 1999. GODINE
Pojam fonograma i prava proizvođača fonograma su u hrvatski pravni sustav uvedeni Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima od 1999. godine, stoga fonogrami nisu mogli biti dijelom privatizacije 31. 12. 1991. godine s obzirom na činjenicu da tada kao pravna kategorija nisu ni postojali.
“…odnosno da ta prava nisu bila propisana u Zakonu o autorskom pravu iz 1991. godine pa iz tog razloga nisu ni mogla biti procijenjena u vrijednost društvenog kapitala u postupku predmetne pretvorbe.” – rješenje Centra za restrukturiranje i prodaju od 2. 12. 2019.
Smatramo bitnim za istaknuti i da se odnosi umjetnika izvođača i Croatia Recordsa temelje na ugovorima koje je Croatia Records (bez obzira pod kojim je imenom i u kojem pravnom statusu djelovala) zaključila s umjetnicima izvođačima.
Slijedom navedenog jasno je da Croatia Records u potpunosti zakonito upravlja fonogramima iz vlastitog kataloga, te da nema nikakvih pravnih zapreka da nastavi ulagati značajna sredstva kako bi na najbolji mogući način nastavila prezentirati hrvatsku glazbenu baštinu i glazbu ovih prostora.
U Zagrebu, 21. siječnja 2022.
Croatia Records d.d.