Isprovociran što nigdje nema teksta o Petrovačkom jazz festivalu odlučio sam napisati koju riječ o njemu. Zaslužio je. Reći ću vam samo svoje utiske. To su bila četiri mnogo dobra dana. Zamislite da ste ljubitelj džeza i da odgledate 10 koncerata besplatno. Ambijent: amfiteatar Crvena komuna i terasa trvđave Castelo u Petrovcu. Turistički. Sunce, more i pjesak danju, a zvuci džez muzike noću. Za jednog džezera, budite sigurni, pravi odmor. Zadovoljstvo koje pruža ova muzika su osjetili strani turisti, mahom Rusi i Francuzi, možda i slučajno na festivalu. Dobra reklama za jedno malo turističko mjesto. Nadam se da će strani ambasadori, gosti i domaćini festivala, prenijeti lijepe utiske svojim prijateljima kad pođu kući. Festival su finansijski podržali ambasadori Poljske, Izraela i Albanije. Uz poljskog i njemački ambasador je slušao ove dobre zvuke. Šteta je što samo strane diplomate posjećuju ovakve koncerte. Konzumacija kulture je individualan izbor. Crnogorski političari su napravili izbor ka folku i kafanskim pevaljkama. Oni vole zvuk slomljene čaše, kad su u meraku. Da imaju pištolj zapucali bi. Da se čuje kolike su meraklije. Vjerovatno zato i nose pištolje. Pištolje koje prislanjaju čovjeku na grudi. A što se muzike tiče, oni je nikada nijesu ni slušali. Oni ne umiju da slušaju. Njima muzika samo služi za liječenje frustracija. Žalim što su na kulturnom minimumu jer upravljaju životima onih koji su kulturno uzdignutiji. Pogubno je kada su primjer onima koji tek treba da nauče što je kultura. Đeci. Sami festival je protekao u dobroj organizaciji zahvaljujući NVO-u Urbani kult. Strah od malog budžeta zbog niskih sponzorstva uslovljenih ekonomskom krizom se pokazao neopravdanim. Ipak je to džez. Svi izvodjači koji su došli, njih oko 60, su bili raznovrsni na svoj način. Za sve ljubitelje džeza po nešto.
Jazz festival je otvorio Duo Moderato iz Srbije. Publika je uživala u tradicionolnoj muzici Balkana u anražmanu gitare i violončela. Samoujvjerena Srbijanka – Maja Jaku, koja živi i radi u Austriji i svira sa svojim suprugom Sašom Mutićem je pokazala svoje izvrsne vokalne mogućnosti. Lala trio – odlična gitarska muzika, italijanski Trio Mowgli i veseli poljaci iz Enerjazzer benda su tijumfovali tokom druge večeri festivala. Treći dan, belgijsko – francuski duo Cesil B & Etienne B. a potom cnogorski Lindon trio. Načuo sam na festivalu da im je to posljednja svirka u istom sastavu. U Crnoj Gori od ove muzike ne može da se živi. Šteta. I za bend i za Crnu Goru. I na kraju večeri fenomenalni slovenački sastav Jazoo. Ovaj bend je nešto posebno. Kombinuju klasične vrijednosti džeza i novog zvuka. Nemoguće je ne spomenuti Katju Sare koja svira na flauti i saksofonu a uz to i izvanredno pjeva. Odlične solaže je izvodio i saksofonista Matjaž Mlakar. Oni su dokaz da je džez zaista živ, u malo izmjenjenom ruhu. Preporučio bih svima njihov treći album „Detached” izdat 2008. godine. Završna noć je počela sa crnogorskim triom Baltazar, koji je nesebično dao sve od sebe. Solerske mogućnosti izvarednog klavijaturiste Ivana Marovića su podržali basista Milivoje Pićurić i bubnjar Blažo Tatar. Jazz festival je zatvoren zvucima Dixilend benda. Parabrod Diksilend je proveo posjetioce festivala kroz istoriju džez muzike. Tu su se mogli čuti zvuci i numera prvi put zapisanih na nosačima zvuka. Ovaj osmočlani statav čine članovi Beogradskog simfonijskog orkestra, inače profesori i magistri muzike na svojim instrumentima. Bogatstvo raznolikosti i kvaliteta u četiri dana u jednom malom turističkom gradiću. Ako iko u ovoj državi misli na turizam i kulturu vrijeme je da u svoje razvojne planove uvrsti Petrovac jazz fest. Festival mora dobiti podršku države, nacionalne turističke organizacije kao i svih privrednih subjekata kako bi se uvrstio u turitičku ponudu Crne Gore. Naši turistički poslenici trebaju postati svjesni da se tako privlači najkulturnija klijentela iz cijelog svijeta. Svoje zadovoljstvo plaćaju eurima i šire dobru vijest o novoj interesantnoj turističkoj destinaciji. Petrovac jazz festival je uvršten na svjetsku džez mapu. Red je da svi koji mogu daju doprinos da to mjesto dostojno i zadrži.
Miodrag RAŠOVIĆ