Na žalost stripa i njegovih ljubitelja šablon će uvijek postojati, a samo poneko ostvarenje u okviru njegovih predvidljivih granica uspijeti da postane svojevrsno remek-djelo. Čim dospije u fazu remek – djela nagnaće izdavačke kuće u potragu za novom „zlatnom kokom” koju će uklopiti u šablon.
No možda je kod strip autora i izdavačkih kuća u pitanju Soderbergov ili sindrom braće Koen – sindrom pravljenja krajnje komercijalnih filmova, kako bi na sljedećem koraku snimili kultno ostvarenje. Dok se Američki strip godinama kalupio u likove usamljenih superheroja i njihovih unutrašnjih sukoba, veliki dio japanskog u vratolomijama hi-tec generacija, italijanski je, naročito onaj koji se radi u Bonelijevim sobama imao svoje ishodište u dvojcu nepokolebljivih boraca za pravdu. Pa još ako je jedan manje lijep i srčan od drugog. Na svu sreću sredina 80-ih je izbacila Dilana Doga da potvrdi istrajnost šablona, koji će desetak godina kasnije dovesti Bonelija do novog hit dijela – Magični Vjetar (Magico Vento). Magični Vjetar je lik koji je poput Zagora ili poručnika Danbara iz Kostnerovog Plesa sa vukovima, pronašao sebe među indijanskim vigvamima. Služeći u američkoj vojsci na teritoriji Dakote sredinom 19. vijeka, Ned Elis (njegovo pravo ime) biva dignut u vazduh sa vozom punim eksploziva. Polumrtvog ga pronalazi šaman plemena Sijuksa i odvodi u njihovo selo u kome će ovaj vremenom postati njegov dio, pa i šaman po smrti njegovog spiritualnog oca. Balansirajući odnose crvenih i bledolikih u godinama pred same indijanske ratove Magični Vjetar sa svojim prijateljem novinarem Vili Ričardsom zvanim Po zbog velike sličnosti sa čuvenim pjesnikom (još malo šablona) rješava kako ovozemaljske probleme i misterije, tako i one za koje je kao šaman godinama pripreman. Đankarlo Manfredi (autor) je u ne baš klasični vestern ugradio dosta horora i fantastike. Kombinacija je dobitna, a posebno kada osjetite da ovaj dio posla nije odrađen šablonski. Godine proučavanja mitova američkih indijanaca su mu se isplatile. Upravo u onom momentu kada se zasitite njegovih horor priča, dobićete jednu običnu vestern priču i tako u krug. Dio radnje se odvija i u prošlosti glavnih junaka i vezan je za vojno – političke igrarije, te Voltu Neru – organizaciju sličnu masonskoj loži, što dodatno začinjava priču. Ovakvo baratanje serijalom Manfredi sebi može da priušti jer je scenarista većine epizoda, koje se mogu čitati bilo kojim redosledom, ali će vam pri tom priča iza priče ostati nesklopljena. Crtački dio posla je osim provjerenim Bonelijevim ljudima Pikatu, Milacu i Ortizu, povjeren i plejadi mlađih autora među kojima se nalazi i ime hrvatskog crtača Gorana Parlova.