Može zvučati čak i čudno da je format datoteke koji je u biti ostao nepromijenjen od 1990-ih uspio nadživjeti mnoge druge vrste internetske tehnologije višeg nivoa. Njegov opstanak do današnjih dana zasigurno duguje dijelom i DIY duhu. Nekada je bio dio određene konstrukcije, objašnjavao je, dopunjavao… Danas je sam sebi cilj. Priča o GIF-u je priča o odrastanju interneta
Prije nego što su počeli da svojom vrcavošću i porukama obogaćuju svakodnevnu komunikaciju i osvajaju svaki dio tehnologije opremljen ekranom, za GIF (Graphic Interchange Format) je bila predviđena mnogo običnija svrha.
ČETRDESET GODINA RANIJE…
Ime Stephen Wilhite-a milijardama ljudi koji svakodnevno koriste njegov mali revolucionarni izum ne znači apsolutno ništa. Šteta, jer je Wilhiteov GIF transformisao internet, njegov ekosistem i načine na koje ljudi komuniciraju online. Na neki način i offline. Mlađe generacije su se saživjele sa ovim vidom komunikacije, jer GIF-om se kaže sve. On dosta otkriva i o pošiljatelju, i o primaocu, situaciji u kojoj se nalaze i njihovom odnosu… A sve to najčešće uz dozu humora. Wilhite danas nije sa nama da posvjedoči o ovom blickrigu njegovom malene kreacije. Napustio je ovaj svijet marta prošle godine u 74. godini usljed COVID-om izazvanih komplikacija.
Iako su GIF-ovi poznati kao kratke repetitivne animacije koje začinjavaju internetsku komunikaciju, format je izvorno bio namijenjen fotografiji. Dok je 1980-ih radio za kompaniju, odnosno online servis CompuServe, Wilhite je dobio zadatak da razvije format datoteke koji bi korisnicima omogućio učinkovit prenos i prikaz visokokvalitetnih slika.
NAPOMENA! To je vrijeme izuzetno sporih konekcija. Stariji će se sjetiti krčanja dial up priključaka, pucanja veze, ponovnog konektovanja, a priča o GIF-u je počela dosta prije toga. Sredinom devedesetih kada smo na ovim prostorima počeli da proživljavamo internet revoluciju, ovaj izum je već slavio deseti rođendan. CompuServe je 1987. objavio GIF kao alat za prenos slikovnih podataka. Trebalo je nekako natjerati kompjuter da prikazuje sliku i u isto vrijeme štedi računarsku memoriju. Pričamo o periodu prije tri velika W – World Wide Web-a.
Još jedna važna stvar, za to vrijeme prilično rijetka, jeste da je GIF bio interoperabilan između različitih marki hardvera. Svi proizvođači su težili za sopstvenim formatim. Ipak, sa Ataria na Commodore, sa Commodora na Apple… Šetao je GIF bez problema.
GIF-ovi su koristili LZW ili Lempel-Ziv-Welch algoritam (nazvan po trojici kreatora – Abraham Lemepl, Jacob Ziv i Terry Welch). Svakodnevnim rječnikom govoreći, algoritam je identifikovao uzorke koji se ponavljaju, zatim ih pojednostavljivao, dopuštajući kompresiju datoteka bez gubitaka.
Svrha sa kojom je CompuServe ušao u priču o GIF-u je dosadna. Karte, grafikoni, pie charts… Danas je GIF jak umjetnički i aktivistički izraz. Ispada da je ovaj maleni format jedan od rijetkih primjera gdje je umjetnost nadjačala administraciju.
Dvije godine od nastanka objavljena je ažurirana verzija GIF-a koja je donijela jednu novinu. U sebi je nosila opciju da korisnici mogu odrediti dužinu vremena tokom kojeg svaka slika u GIF-u treba da bude prikazana. To je otvorilo put za animaciju. One se još uvijek nijesu mogle ponavljati, ali kada je browser Netscape Navigator 1995. u svoju agendu uključio GIF-ove, stvari su se promijenile.
UPETLJANI U GIF
Da se nije desila ova repetitivnost, možda bi GIF završio na nekoj internet deponiji. Zasigurno su drugi formati datoteka poput JPEG-a, PNG-a, WEBP-a postali učinkovitiji u pohranjivanju i prenosu fotografija. Generalno drugi formati su funkcionisali bolje kada su u pitanju statične slike, ali GIF je i dalje bio glavni kada su u igri one animirane. Čak i kad je internet evoluirao GIF je sa svojom petljom ponavljajućih sličica ostao poput neke praistorijske relikvije. Da podsjeća i predviđa.
Uprkos ranim priručnicima o web dizajnu koji su korisnike poučavali da ne koriste previše GIF-ova zbog straha da će biti „vizuelno zbunjujući” i usporiti stranicu, kreatori su obilato ukrašavali svoje sajtove gomilom pokretnih sličica. Što šarenije to bolje. More is More! Psiholozi su našli i paralelu da je drečavost, samovoljnost i neurotičnost GIF-ova, kojima korisnik nije mogao upravljati odražavala svu uzbuđenost i zasićenost mozga internet korisnika toga vremena.
Dani Newman, jedan od direktora u Giphy-u u jednom intervjuu konstatovao je da smo do tog trenutka imali novine, TV, radio… te da je ovo bila prva prilika za dijeljenje sadržaja koji su generisali korisnici. Dani smatra da se sredinom 90-ih prvi put pojavio pojam „net umjetnik”, koji je definisao skupinu kreativaca koji su internet vidjeli kao svoje platno, a GIF-ove kao jedan od najuzbudljivijih novih alata. Godine 1998. muzej u Guggenheimu je čak naručio svoje prvo internetsko umjetničko djelo, Brandon autora Shu Lea Cheanga, koje je predstavljalo veliku prekretnicu na putu da se web-kreativnost ozbiljno shvati kao oblik umjetnosti. Paralelno s tim, brendovi su takođe rano prepoznali moć GIF-a.
GIF odražava duh vremena. Otkako su stvoreni prije 30 godina, ovi najčešće na loop stavljeni isječci svojim razumljivim jezikom objašnjavali su više nego što su njihovi kreatori htjeli. Niko vas ne pita da li ih volite ili mrzite, da li ih smatrate krivcima za nedovoljan razvoj komunikativnih sposobnosti novih generacija, infantilnim novotarijama ili nepotrebnim i zbunjujućim izmišljotinama, njihov uticaj na jezik, upliv u vijesti, društvene medije, kancelarijsku rutinu ili porodične razbibrige je nemjerljiv. Na kraju krajeva, prva slika u boji na internetu bila je GIF. Ako odemo dalje i prvi film je bio GIF.
Prvi video zapis konja koji trči danas se svakako može okrakaterisati kao GIF. Sjetićete se priče o Edwardu Maybridgeu koji je uradio niz fotografija trkačkog konja kako bi vidio da li su u jednom momentu sve četiri noge u vazduhu. Nehotice je pokrenuo revoluciju. Na početku ipak bješe GIF!
REMEMBER, REMEMBER THE 5th OF NOVEMBER
Istorija ove novotarije je bila i burna. Čak se 1999. pojavio i pokret Burn All GIFs. Kompanija Unisys koja je držala patentna prava nad LZV algoritmom izrazila je želju za naplatom određene naknade za softver koji koristi GIF. Programeri su krenuli u kontraofanzivu i počeli prelaziti na druge, besplatne formate. Za peti novembar te 1999. su zakazali akciju spaljivanja svih GIF-ova. „Dan spaljivanja svih GIF-ova mogao bi biti prvi put u ljudskoj istoriji da je iko ikada pomislio da je vrijedno organizovati politički protest, čak i mali, zbog matematičkog algoritma”, pisao je tada The Atlantic. Iako je Unisys tražio samo od velikih kompanija da kupe licence, a ne od pojedinačnih nekomercijalnih korisnika, programeri su i dalje smatrali da treba da se nastavi sa akcijom. Na kraju krajeva, sumnjamo da je slučajno odabran baš ovaj datum. Guy Fawkes, kojeg je u pop kulturi proslavio Alan Moore sa kultnim grafičkim romanom V for Vendeta svoj Gunpowder Plot je izveo upravo petog novembra. Anonymousi će se na ovu priču nadovezati dosta kasnije.
Kada su Flash i HTML5 stupili na scenu, popularnost GIF-a je pala. Nakratko. Ali, pametni telefoni brzo su postali sve uobičajeniji. GIF-ovi su uskoro opet bili svuda, baš kao i sredinom 90-ih. Grafički GIF-ovi i foto GIF-ovi podjednako su bili u tweetovima, marketinškim e-porukama, Facebook postovima, Tumblru, Redditu, Pinterestu, u poruci roditeljima ili najnovijoj TV reklami.
GIF-ovi su preživjeli. Njihovom izumitelju, već pomenutom Wilhiteu, su 2013. donijeli Webby nagradu za životno djelo. Čovjek koji je u tišini zauvijek promijenio internet kulturu i načine komunikacije, umjesto da održi govor na ceremoniji, pustio je GIF i svima objasnio da su ga izgovarali potpuno pogrešno svo to vrijeme. „Izgovara se Džif, a ne Gif“ blinkalo je na ogromnom ekranu uz muzičku pratnju Ričard Štrausove Also sprach Zarathustra, svima poznatije kao muzika iz Stenli Kjubrikove Odiseje u svemiru. Džaba. Čak su i rječnici poput Oxford Englisha, usljed ogromne upotrebe Gifa umjesto Džifa, proglasili oba izgovora važećima.’GIF’ je postao riječ godine Oxfordskog rječnika engleskog jezika 2012. godine.
URADI SAM
Može zvučati čak i čudno da je format datoteke koji je u biti ostao nepromijenjen od 1990-ih uspio nadživjeti mnoge druge vrste internetske tehnologije višeg nivoa.
GIF je prešao veliki put. Nekada je bio dio određene konstrukcije, objašnjavao je, dopunjavao…. Danas je sam sebi cilj. Priča o GIF-u je priča o odrastanju interneta.
Njegov opstanak do današnjih dana zasigurno duguje dijelom i DIY duhu. Svi su kreatori. Doduše, rijetki su uspješni kreatori.
Tome je išla u korist činjenica da su do 2004. svi postojeći patenti o licenciranju GIF-a jednostavno istekli, pa je format u osnovi postao javno vlasništvo. Kombinacija manje zakonskih ograničenja za GIF i šire potražnje podstaknute pametnim telefonima za jednostavnom, brzom i laganijom zamjenom za Flash animaciju vratila je GIF na veliki vrata. Uređivanje GIF-ova postajalo je naprednije zahvaljujući sve većoj dostupnosti softvera za uređivanje poput Photoshopa, a ljudi su počeli pretvarati video u GIF formate. U međuvremenu, Pojava YouTubea 2005. godine počela je podsticati spajanje kulture memea s kulturom vlogera u nastajanju i svijetom umjetnosti i selebritija… GIF je bio tu da sve to uhvati i ovjekovječi.
GIF UP!
U modernoj eri GIF-ovi postaju oblik umjetnosti za sebe. Reakcioni GIF-ovi su svuda. Naročito od buma društvenih mreža. Reddit, Twitter i Tumblr pokrenuti su 2005., 2006. i 2007. godine, a svaki od njih odigrao je važnu ulogu u promovisanju kulture društvenih medija prema korištenju GIF-ova. GIF će nadživjeti i neke od njih.
Reakcijski GIF-ovi toliko su široko prepoznati kao temeljni dijelovi izražavanja na društvenim medijima da te platforme sada podržavaju GIF pretraživanja stranica kakve su Giphy ili Gfycat. Ne treba ići dalje od vašeg Viber čata. Adekvatni GIF je uvijek pod prstom.
Moderna era GIF-ovanja donijela je poplavu GIF umjetnika. Formirale su se složene artističke zajednice. Primjera radi 2013. godine Tumblr je izabrao GIF umjetnika i dizajnera igrica Rogera Von Biersborna za svog prvog stalnog umjetnika, pozivajući ga da stvori originalnu umjetnost za tu stranicu.
Danas više od milijardu GIF-ova ode u svijet svakodnevno. Najčešće otputuju mrežom kako bi prekinuli mučnu komunikaciju ili izazvali neki komični momenat, olakšanje. Naravno, u poslednje vrijeme gomila je onih malicioznih, posebno politički motivisanih, o kojima ćemo nekom drugom prilikom.
Iako je sveprisutan, ne znači da je kvalitetan. Glavni pokretač, ali i ograničenje za kreiranje i korištenje GIF-ova u bilo kojoj sferi je mašta.
GIF-iti, Glitch, Vaporwave… ovaj mali izum je odavno zašao duboko u umjetnički mainstream. Umjetnici širom svijeta se utrkuju da bi stvorili jedinstvenu vrstu magije. Jedan takav primjer je i Cinemagraph, popularan stil Instagram umjetnosti koji su započeli fotografi Kevin Burg i Jamie Beck. Više o svemu ovome u nekom narednom tekstu.
I dok se Gifovi, kakve poznajemo, i dalje univerzalno prihvataju kao osnovni alat moderne komunikacije i pripovijedanja postoje tendencije proširenja medija. Zvuk je odavno njegov sastavni dio. Titl takođe. Ima umjetnika koji eksperimentišu i žele da Gifove učine interaktivnijima i osjetljivijima kada se radi o digitalnom dizajnu. Drugi ipak pokušavaju prenijeti GIF u fizički svijet.
Kad bolje razmislite, čini se nevjerovatnim sa su slike prilično niskog kvaliteta, slabog opsega boje, pritom svojeglave da ih ne možete ni pokrenuti ni zaustaviti, uspjele uopšte da prežive. Moć GIF-a, osim već pomenutog DIY momenta je i u tome što je vrlo brz, razumljiv i jednostavan način da se ispriča priča. Ne manje važno, vidjeli smo da su i odličan način za umjetnike i njihovu komunikaciju sa publikom.
Ima onih koji smatraju da slanje poruka može biti nezgrapno, rječnik i način vašeg govora teško je prevodiv u pisani sadržaj. Slika, ipak, govori hiljadu riječi. GIF govori jezikom pokretnih slika. Puta hiljadu riječi po kadru….
D.L.
Gif sa Banksyevim djelima je uradio umjetnik ABVH
Projekat Gif Up! se implementira kroz Creative Box grant regionalnog projekta SMART
Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) BiH, Center for Research and Policy Making (CRPM) Sjeverna Makedonija i Institute for Democracy and Mediation (IDM) Albanija, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.