„Come Out Ye Black and Tans” je pobunjenička pjesma koja govori o vjekovnom otporu irskog naroda britanskim vlastima. Riječ je o tekstu koji je pjesnik i romanopisac Dominic Behan posvetio svom ocu Stephenu.
Sam izraz Black & Tans, koji se koristi u naslovu, a koji pjesnik koristi kao simbol cijele epohe nestabilnosti u Dablinu i Irskoj, iskovan je od boja uniforme koju je nosio rezervni sastav policije. Ovi, mahom ratni veterani čiji je zadatak bio da „po svaku cijenu” održavaju red i mir, su bili obučeni u tamno zelene (Black) i braon nijansirane (Tan) odore. Ovim riječima narod se služio kako bi depersonalizovao onaj sloj žandarmerije, koji su “slobodni Irci”, kakav je i pjesnikov otac, najviše mrzjeli.
Neki istoričari tvrde, da su upravo ove jedinice, dvadesetih godina u Dablinu (vremenu o kojem pjeva Behanova pjesma) pravile veći razdor i gomilali nove slojeve mržnje, na ionako nevoljen sistem koji je Kruna nametala. S obzirom na sadržaj pjesme, najvjerovatnije se sve dešava tik po završetku Anglo-irskog rata i proglašenja irske nezavisnosti. Sam dvogodišnji konflikt često se naziva i Black & Tan ratom. Situacija nametnuta primirjem obrađena je u toliko romana, filmova i pjesama, da je ovaj grč o kom pjeva Behan, samo komadić cijele istorije i posljedica ovog sukoba koji je nemoguće sagledati kroz nekoliko strofa ili redova ovog teksta.
U srži pjesme je jedna, generalno komična situacija. Filmski postavljena scena u čijem je centru Behanov otac Stephen po povratku iz paba. Fino nazviždan, prepun gorčine poziva komšiju – pripadnika paramilitarnih jedinica (Black and Tans) na fer pesničenje, te mu usput spočitava lekcije iz etike i istorije.
Možda upravo kroz ovu komičnu situaciju, Behan daje kritiku njemu mnogo bliže – strane oslobodilaca Irske. Nesloga, različito nijansirani ciljevi irskih oslobodilačkih frakcija, ponekad i neorganizovanost, ukombinovani sa onim danas već stereotipnim osobinama ovog naroda su vjerovatno inspirisali pjesnika da cijelu priču postavi u alkoholisane pare i na ulicu, a ne na bojnom polju ili u konspirativnom memljivom podrumu ili sličnom enterijeru.
Kroz ove prozivke pod komšijskim prozorom prolazi lokalna istorija koja se čita sa dvije različito obojene strane šanka, ali, neminovno i istorija kolonijalističke sile kakva je bila Britanija u to vrijeme.
Od polja Flandrije, preko Kileshandre (mjesto na sjeveru Irske za koje se pretpostavlja da je bilo jedno od poprišta uspješnih akcija I.R.A.) do arapskog svijeta (konkretnije – Iraka) i bitaka sa Zulu ratnicima, gdje se Britsima natrljavaju na nos pokolji izvršeni nad tamošnjim ratnicima naoružanim kopljima i strijelama. Ove „intervencije” po zemaljskom šaru, svakako i danas ostavljaju poseban trag na slušaoca i pjesmi daju univerzalan i moderan ton. Zato ne čudi što je i danas na mnogim repertoarima.
Postoji nekoliko verzija pjesme „Come Ye Blacks and Tans”. One se razlikuju tekstom i aranžmanima. U obradu, koju su uradili Willie and the Groundskeepers, ubačeni su i stihovi Bobby Sandsa jednog od najvećih buntovnika prošlog vijeka.
Irish Descedants, The Wolfe Tones, Irish Stew su samo neki od bendova kojima je ova pjesma bila interesantna kao obrada. Pjesma je odavno prepoznata kao jedna od onih koje se pjevaju na Seltikovim tribinama, a u obradi The Davittsa nalazi se na kompilaciji navijačkih pjesama ovog kluba.
lr & dl