Kasete, format koji je djelovao osuđen na nestanak poslije pojave CD-a, MP3-a i striminga, posljednjih godina bilježe neočekivan povratak. Prema podacima koje prenosi portal Headphonesty, u Velikoj Britaniji je tokom 2025. prodato 164.000 kaseta, čak 53 odsto više nego godinu ranije, dok je u SAD prodato 446.500 primjeraka.
Jedan od glavnih razloga je cijena. Nova izdanja na kasetama najčešće koštaju između 10 i 20 dolara, pa predstavljaju znatno pristupačniji način kupovine fizičkog izdanja od vinila, čije cijene nerijetko prelaze 35 ili 40 dolara. Kasete pritom zauzimaju malo prostora i lako se čuvaju i prenose.
Format je privlačan i muzičarima, posebno nezavisnim izvođačima. Mali tiraži kaseta mnogo su jeftiniji za proizvodnju od vinila, pa ih izvođači mogu prodavati preko Bandcapa, na koncertima ili kao dio pratećeg mercha. Za manje bendove to znači fizičko izdanje bez velikog finansijskog rizika.
Povratak kaseta istovremeno pokreće dvije generacije. Starijim slušaocima one bude nostalgiju za Walkmanima, snimanjem pjesama sa radija i pravljenjem mikstejpova, dok mlađim generacijama, odraslim uz striming i ekrane osjetljive na dodir, kaseta predstavlja gotovo nov i neobičan način slušanja muzike.
Kasete su odavno izašle i iz uskog kruga alternativne scene. Velike pop zvijezde ponovo ih nude kao redovan dio fizičkih izdanja i kolekcionarskog mercha. Različite boje kućišta, alternativni omoti i ograničene serije omogućavaju izdavačima da relativno jeftino proizvode više verzija istog albuma.
Društvene mreže dodatno su pomogle ovom povratku. Kasete su male, šarene i vizuelno atraktivne, pa su postale zahvalan predmet za TikTok snimke, prikazivanje kolekcija i „unboxing“ sadržaje. Njihov izgled i sam ritual korišćenja često su važni koliko i kvalitet zvuka.
Upravo su nesavršenosti još jedan dio privlačnosti. Šum trake, sitne promjene brzine i mekši zvuk tehnički su nedostaci, ali ih dio publike doživljava kao toplije i „ljudskije“ iskustvo od digitalne reprodukcije. Posebno u lo-fi, indie, ambijentalnoj i eksperimentalnoj muzici, karakter zvuka trake postao je dio estetike.
Tu je i osjećaj stvarnog vlasništva. Muzika sa striming servisa može nestati zbog promjene licenci, odluka platformi ili samih izvođača. Kupljena kaseta, međutim, ostaje kod vlasnika – može se pozajmiti, prodati ili sačuvati bez pretplate i zavisnosti od digitalne platforme.
Povratku formata pomaže i nova generacija uređaja. Proizvođači poput FiiO i We Are Rewind posljednjih godina ponudili su moderne prenosive kasetofone sa USB-C punjenjem, stabilnijim mehanizmima, a u pojedinim slučajevima i Bluetooth podrškom. Time je uklonjena jedna od najvećih prepreka novim korisnicima – potraga za pouzdanim polovnim uređajem starim nekoliko decenija.
Kaseta, dakle, ne ugrožava dominaciju striminga niti se vraća kao vodeći muzički format. Njena nova uloga je drugačija: postala je jeftin, fizički i kolekcionarski dodatak digitalnom slušanju – dovoljno nostalgičan za starije i dovoljno neobičan za generaciju koja je odrasla bez nje.
Izvor: Andy G., „10 Reasons Why More People Are Buying Cassettes Instead of Just Streaming in 2026“, Headphonesty