Odlazak genija: Vangelis (1943 – 2022.)

Čuveni grčki kompozitor i muzičar Vangelis čije je djelovanje donijelo veliku dramu u filmske zvučne zapise, među kojima su i Blade Runner i Vatrene kočije, preminuo je u 79. godini. Njegovi predstavnici rekli su da je preminuo u bolnici u Francuskoj gdje se liječio. 

Rođen je kao Evángelos Odysséas Papathanassíou 1943. godine. Vangelis je osvojio Oscara za svoj soundtrack iz 1981. Vatrene kočije. Njegov podsticajni klavirski motiv postao je svjetski poznat i dospio na 1. mjesto američkih ljestvica, kao i prateći album sa soundtrackom. 

Uglavnom je bio samouk kada je muzika u pitanju. Vangelis je odrastao u Atini i osnovao svoj prvi bend davne 1963., pod nazivom Forminx. Svirali su pop tog vremena: brzi rock’n’roll, balade i obrade Beatlesa, a Vangelis je utisak pojačavao orguljama. Rastali su se 1966., a Vangelis je postao pisac i producent. Radio je za druge umjetnike i doprinosio zvučnim zapisima za grčke filmove. 

Dvije godine kasnije krenuo je u Pariz kako bi nastavio svoju karijeru. Tu je osnovao prog rock kvartet Aphrodite’s Child sa grčkim iseljenicima, uključujući Demisa Roussosa. Njihov singl Rain and Tears bio je hit širom Evrope, bio je na vrhu francuskih, belgijskih i talijanskih ljestvica i dostigao UK Top 30.

Nakon što su se razišli – Vangelis je svijet komercijalnog popa smatrao “vrlo dosadnim” i vratio se snimanju za filmove i TV. Odbio je poziv da zamijeni Ricka Wakemana na klavijaturama u grupi Yes, preselio se u London i potpisao solo ugovor s RCA Records. Njegove LP ploče Heaven and Hell (1975.) i Albedo 0.39 (1976.) su došle do UK Top 40, prvi je takođe koristio za soundtrack popularne TV serije Carla Sagana Cosmos. Veza s Yesom konačno je dovršena kasnije tokom te decenije, kada se udružio s Jonom Andersonom iz benda za duo Jon i Vangelis, čiji je debitantski album ušao u Top 5.

Vangelis je nastavio svoj rad na filmu i tokom 1970-ih i 1980-ih kada je dostigao svoje komercijalne visine. Vatrene kočije postale su neodvojiv dio Vangelisove bezvremenske muzike. 

Njegov skor za Blade Runner jednako je slavljen zbog evociranja zlokobne buduće verzije Los Angelesa, gdje roboti i ljudi nespretno žive jedni pored drugih. Korištenjem dugih, zlokobnih tonova; saksofoni i bujni ambijentalni pasaži pojačavaju romantične i potresne trenutke filma. “Pokazalo se da je to vrlo proročanski film – sada živimo u svojevrsnom svijetu Blade Runnera”, rekao je 2005. Vangelis.

Kasnije je snimao muziku i za političku dramu Nestali Coste Gavrasa ovjenčanu Zlatnom palmom, s Jackom Lemmonom u glavnoj ulozi; zatim za dramu sa Mel Gibsonom i Anthony Hopkinsom The Bounty… Ponovo je radio s rediteljem Blade Runnera, Ridleyjem Scottom, na filmu 1492: Osvajanje raja, a tokom 1990-ih, snimao je soundtrack filma Bitter Moon Romana Polanskog i dokumentarne filmove Jacquesa Cousteaua. 

Radio je muziku za El Greca, grčki biografski film o renesansnom slikaru iz 2007. Godine, grčkom umjetniku, koji se preselio u Španiju i tamo stekao svoje ime.

Vangelis je pisao je i baletske partiture i muziku za pozorišne predstave Medeja, Oluja i druge. 

Solo izdanja su povremeno su uključivala saradnje s vokalima kao što je Paul Young. 

Njegova fascinacija svemirom pronašla je svoj put u Rosetti iz 2016., posvećenoj istoimenoj svemirskoj sondi, a Nasa je njegovo djelo iz 1993. Mythodea (za koje je tvrdio da je napisao za sat vremena) postavila za službenu muziku misije Mars Odyssey 2001.

Njegov posljednji album, Juno to Jupiter iz 2021., inspirisan je Nasinom sondom Juno i sadržao je snimke njenog lansiranja i rada same sonde u svemiru. 

(izvor: Guardian; foto: bbc/getty)