U 91. godini preminuo je veliki hrvatski skladatelj, aranžer i dirigent Stipica Kalogjera. Zauvijek će u povijesti naše glazbene umjetnosti ostati urezan kao autor neizmjernog talenta, kreativnosti i strasti za glazbom.
Stipica Kalogjera za najbolji aranžman nagrađen je Porinom za pjesmu “Cesarica” autora Zlatana Stipišića Gibonnija. Tada je nagrađen i za producenta godine, a četiri godine kasnije i za album godine “Ministarstvo” Arsena Dedića. Porina za životno djelo dobio je 2010. godine. Svojim je predanim radom otvorio put mlađem naraštaju.
– Stipica Kalogjera je na neki način otac naše profesije ovdje, dakle profesije producenta i aranžera, između ostalog i dirigenta, ali i jedan od prvih koji su se time počeli baviti na jedan fini, profesionalan način i utrli su put nama mlađima koji smo došli nakon toga. On je lik koji je cijeli život se trudio živjeti i raditi mirno i dostojanstveno i pošteno. Na koncu je tako mirno i dostojanstveno i otišao, kazao je glazbenik Nikša Bratoš.
Stipica Kalogjera autor je zabavnih pjesama poput “Vino i gitare”, “Krovovi”, “Ti si moja obala”, “Dobra večer, uzorita”, “Sviraj mi, gitaro”. Ostvario je mnogobrojne uspješne suradnje s vodećim imenima hrvatske glazbe poput Arsena Dedića, Gabi Novak i Tereze Kesovije.
– Bio je čovjek velikog talenta, ali ono što je razvio do savršenstva je ta zanatska vještina, profesionalnost i time je postao vjerojatno najveći hrvatski producent koji je potpisao oko 4000 različitih pjesama i skladbi. To ostaje iza njega. Mislim da je ispravna usporedba, ono što je Quincy Jones bio u svjetskim razmjerima, Stipica Kalogjera je tu u našim regionalnim ili nacionalnim, rekao je Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja.
Kao skladatelj i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i inozemnim festivalima zabavne glazbe i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni. Kalogjera je stekao i titulu doktora medicine, ali se nikada nije profesionalno posvetio liječničkom pozivu – ljubav prema glazbi bila je jača.
Skladao je i scensku glazbu za dječje predstave te glazbu za animirane filmove, dječje TV serije i emisije.
Njegov umjetnički rad obilježila je jedinstvena sposobnost kombiniranja inovativne harmonije, bogate instrumentacije i nepogrešive emocionalne dubine.
Veliki hrvatski skladatelj, dirigent i aranžer
Kalogjera je rođen 24. svibnja 1934. u Beogradu. Od djetinjstva je pokazivao izniman talent za glazbu. U Zagrebu je najprije počeo svirati violinu, a poslije trubu i klavir, da bi obrazovanje zaokružio na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao 1962. Unatoč tom zvanju, nepokolebljivo se posvetio svijetu glazbe.
Njegova profesionalna glazbena karijera počela je 1958. kada je postao članom Plesnog orkestra Radio Zagreba (danas Big Band HRT). U tom je orkestru bio trubač, zatim pijanist, a 1991.–1993. glazbeni producent.
Skladao je oko 70 zabavnih pjesama, od kojih se ističu “Vino i gitare”, “Ti si moja obala”, “Dobra večer, uzorita”, “Sviraj mi, gitaro”, “Vjeruj mi”, “Krovovi”, “Ti, koju ne poznam”, “Poslije kiše dolazi sunce”, “Bit ćeš uvijek moja”, “Adrese moje mladosti”, “Ča je bilo tega više ni”, “Ponoćno sunce” i “Tvojih pola sata”.
Tijekom bogate karijere, skladao je i aranžirao više od 4000 djela za različite glazbene sastave, od malih ansambala do simfonijskih orkestara, od kojih su neki nagrađeni prestižnim priznanjima. Osobito su uspješni bili aranžmani za pjesme Galeb i Skalinada (Z. Runjić) te Cesarica (Z. Stipišić), za koju mu je i dodijeljena nagrada Porin 1994. za najbolji aranžman. Iste godine zajedno s Arsenom Dedićem dobiva Porina kao najbolji producent za album Tihi obrt, a 1998. također kao najbolji producent s Arsenom Dedićem dobiva Porina za album Ministarstvo straha. Godine 2010. dodijeljena mu je nagrada Porin za životno djelo.
Kalogjera je autor glazbe i za dva mjuzikla, O’Kaj i Kaj20, izvedena s velikim uspjehom u Zagrebačkom kazalištu Komedija. Skladao je glazbu za animirane filmove te dječje televizijske serije.
Kao skladatelj i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i inozemnim festivalima zabavne glazbe (Zagreb, Split, Opatija, Slavonski Brod, Krapina, Bratislava) i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni (stalni šef dirigent festivala u Splitu od 1980-ih) i u inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i Birminghamu 1998).
(izvor: HRT)