Komunikacijske prakse koje uključuju GIF oslanjaju se na nekoliko tehničkih mogućnosti formata. On se fokusira na aspekte tehnike uz pomoć trajanja, boje i ponavljanja kao momenata odgovornih za afektivni kapacitet GIF-a. Ima i onih teoretičara koji tvrde da su upravo tehnički nedostaci GIF formata, kao što su odsustvo zvuka ili mogućnosti reprodukcije, zapravo ključni za kreativnost koju u sebi nosi
Koliko je ovaj mali digitalni format promijenio svijet govori i slučaj da se nekada dešavalo da ako uđete u galeriju bez pametnog telefona ili iPada, nećete uživati u galerijskom iskustvu. Mogli ste vidjeti samo bijele zidove sa QR kodovima. Jedna ovakva izložba koja pomalo izgleda kao da je internet razbijen i njegov sadržaj razbacan po zidovima galerije, djelo je skupine 15Folds. Ljudi u 15Foldsu smatraju da je Gif omogućio razvoj potpuno novog – autsajderskog umjetničkog pokreta na internetu. „Toliko je jednostavan za korišćenje i kreiranje, a ograničenja broja kadrova i boja čine ga savršenim za sažeto pripovijedanje”, kažu ovi neobični galeristi.
Pričali smo već o gifovima koji su izašli iz online okvira, pa i galerijskih prostora u naš svakodnevni – realni svijet. Ima i onih koji su napustili našu planetu. Umjetnica Kim Asendorf je imala čast da pošalje prvi animirani gif u svemir. U svom radu dočarala je vojsku klonova kineskih žena vojnika, okrenutih lica i usta koja viču. „NSA (Nacionalna sigurnosna agencija) botovi moraju okrenuti lica svim ženskim kineskim vojnicima kako bi spriječili agente da se zaljube”, stoji u naslovu ovog „svemirskog“ rada.
Gdje su granice ovog formata?
Gif je evoluirao iz medija za pop-kulturne mimove u alat sa ozbiljnim primjenama, uključujući istraživanje i novinarstvo, a njegov se leksički identitet transformiše kako bi držao korak sa sve bržim vremenom i životom.
Komunikacijske prakse koje uključuju GIF oslanjaju se na nekoliko tehničkih mogućnosti ovog formata. On se fokusira na aspekte tehnike sa fokusom na trajanju, boji i ponavljanju kao momentima odgovornim za afektivni kapacitet GIF-a. Ima i onih teoretičara koji tvrde da su upravo tehnički nedostaci GIF formata, kao što je odsustvo zvuka ili mogućnosti reprodukcije, zapravo ključni za kreativnost koju u sebi nosi.
Dok GIF-ovi mogu biti organizovani po platformama ili raznoraznim internetskim spremištima, njihova izrada nije diktirana niti ograničena njima. Korisnici mogu izraditi i distribuirati sopstvene datoteke. I plasirati ih na način koji im najviše odgovara.
Međutim, značenja GIF-ova stvaraju se unutar konteksta jedne zajednice. U njenim granicama dobijaju svoj osnovni smisao. Pojedinci obrađuju slike, zajednice stvaraju GIF-ove, govorili su neki od teoretičara umjetnosti koji su obrađivali ovaj fenomen. I zaista, jedan rad ne mora značiti isto u okvirima jednog umjetničkog svijeta, skupine ljudi istih senzibiliteta i interesovanja ili čak zemlje.
Slično drugim oblicima humora, upotreba specifičnih GIF-ova ima sposobnost stvaranja granica unutar i izvan grupe. Ali, i njihovog razbijanja. U isto vrijeme, bilo koji GIF mogu koristiti različite zajednice sa svojim sopstvenim konvencijama i značenjima.
Upravo ta polisemija je jedna od glavnih komunikacijskih prednosti GIF-a. Njegova višeznačnost nudi različita značenja i tumačenja različitim publikama. Ovo takođe podstiče različite kontekste u kojima se određeni GIF može koristiti. GIF tako postaje primjenjiv u bilo kojoj situaciji, bilo ko, bez obzira na njihovo poznavanje ili svijest o izvornom kontekstu može ga koristiti.
Značenje GIF-a dramatično se mijenja, upravo zavisno o tome ko ga koristi i u kojem kontekstu. Neprekidno ugrađivanje GIF-ova u nove komunikacije i različite teme dozvoljava fleksibilnost njegovog sadržaja. Naravno, vrlo često bude i negativno konotiran. To je naročito slučaj kada su u pitanju sve brojnije vojske političkih vojnika u Ratnim sobama političkih stranaka i pokreta širom planete.
Ovakva dekontekstualizacija često dovodi do situacija u kojima GIF-ovi ilustruju ideje i mišljenja koja ne bi podržali oni koji su kreirali izvorni matrijal.
Skoro četrdeset godina nakon lansiranja, GIF je postao dio digitalnog kulturnog krajolika na načine koji su iznenađujući i nepredvidivi. Daleko od svojih ranih oblika drečavih, rotirajućih slika na statičnim web-stranicama, GIF je prešao put od vizuelnog punkta i afektivnog alata do – kao što se nažalost pokazuje kroz sve moderne ratove i sukobe, mehanizma za kulturnu diplomatiju i geopolitičke komentare. Tako raznolike primjene GIF-a naglašavaju kako polisemija i afektivni kapacitet ovog formata pružaju korisnicima priliku da ostvare pojačanu i slojevitu komunikaciju, kulturno znanje, ali i da se uključe u aktivističke akcije ili pokažu jedan vid otpora određenim ideologijama i akterima. Ovo postavlja GIF u korijen digitalne kulture.
Kultura učestvovanja u kreiranju GIF-ova ostaje ključna za uspjeh formata. Beskrajna genijalnost ljudi u digitalnim okruženjima znači da priča o GIF-u i istraživanje njegovog punog potencijala, vjerovatno tek počinje.
(Kraj)
Projekat Gif Up! se implementira kroz Creative Box grant regionalnog projekta SMART
Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) BiH, Center for Research and Policy Making (CRPM) Sjeverna Makedonija i Institute for Democracy and Mediation (IDM) Albanija, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.