I ovaj veliki bend je dobio svoju knjigu, tačnije memoare, a napisao ih je harmonikaš benda koji se očigledno sjeća najviše stvari u vezi njihovog rada, od prapočetka kada je sa Šejn MekGovanom bio u punk bendu The Nips pa sve do momenta kada su u Australiji rekli da više ne mogu sa njim da sviraju i kada se bend praktično raspao. Do detalja se sjeća gotovo svih albuma i načina na koje su pjesme, albumi i spotovi nastajali. Imamo sjajan prikaz kako se išlo od ideje za pjesmu do finalnog snimanja i objavljivanja. Očekivano je možda bilo da se knjiga bazira na Šejnu kao najpoznatijem članu, ali svaki čovjek koji je bio u bendu dobio je ravnopravni dio knjige. Šejn je dobio posebnu pažnju na kraju knjige kada su uslijedili problemi oko njegovog postojanja na bini.
Nekako je i logično da se uz Šejna i Poguese stavlja znak jednakosti sa alkoholom. To ova knjiga i potvrđuje. To nisu problemi sa alkoholom to je teški alkoholizam naprije Šejna pa onda i Spajder Stejsija, drugog najpoznatijeg člana. Šta više Džejms priznaje da je odavno precrtao njih dvojicu sa zemljine kugle. Međutim kako to biva svi članovi Poguesa su i dalje živi, za razliku od nekih ljudi koji se opisuju u knjizi a kojih nema. Prije svega Džo Stramera i Kirsti Mekkol. Teško da može biti veći stadijum alkoholizma od toga da propustiš da dodješ iz Engleske u Ameriku da odradiš 5 koncerata prije Bob Dilana, što je Šejn uradio. Dalje imamo opise Londona, i to kako je biti Britanac koji se uhvatio u koštac da svira irski folk kombinovan sa rokenrolom. Pa onda kako je sarađivati sa Elvis Kostelom koji je bio njihov producent, često i član kada neko odustane od benda, i kako se basistkinja benda Kejt O Riordijan udala za Kostela i vremenom prestala da svira sa Poguesima, saradnja sa pomenutim Stramerom kojem je Firnli oteo djevojku, kako je bilo snimanje filma Straight to hell, i koliko The Dublinersi mogu da popiju?
Tu se još dodaju opisi mjesta u kojima su svirali sve do tančina, kao i sjajne opise izleta u Ameriku i Evropu na mnoge turneje. Gotovo da nema dosadnih i suvišnih informacija u knjizi, i teško da bi neko poželio bolju za svoj bend.
ĐorđepunX